MENU

JOEL MARTINZ PRIVATE BLOG

THINK THE BEST, DO THE BEST AND WE GET THE BEST

Biografia do marobo – Timor leste

Marobo 2012 : Ba maluk sira nebe mak seidauk/nunka visita Marobo, certeza katak seidauk hatene Marobo ne’e pertense iha distrito nebe??? Tuir mai ami hakarak lori ita boot sira atu hatene 8an kona ba Biografia Marobo nian..!!!! Ok..!!ita labele dada lia naruk tan,, tuir mai ita ba haree hamutuk..!!!


Ø Biografia

Distrito Bobonaro, konsiste hosi sub distrito nen (6), mak hanesan : Bobonaro, Maliana, Lolotoe, Kailaku, Balibo no Atabae. Kada Sub Distrito hirak ne’e ho ninia area Turismo nebe mak furak i uniku. Tuir mai ami hakarak elabora/esplika area turismo ida nebe mak espesifiku liu. Nia mak MAROBO, nebe pertense iha sub distrito Bobonaro. Marobo situada iha parte leste distrito Bobonaro no parte norte sub distrito Bobonaro.

Marobo nia linha fronteira: husi parte Leste ho sub distrito Atsabe (Ermera), parte Oeste ho sub distrito Maliana no Kailaku, parte Sul ho kapital sub distrito Bobonaro i parte Norte ho sub distrito Kailaku no distrito Ermera. 

            Lian kemak sai hanesan lian materna ba populasaun Marobo tomak.

Marobo konsiste hosi Suku tolu (3), mak hanesan : Atu-aben, Soileço no Ilat-Laun.
            Entre suku tolu ne’e forma hosi aldeia sira hansan tuir mai ne’e :
-----  Suku Atu-Aben :
-          Aldeia Atian
-          Aldeia Male-Robu
-          Aldeia Talite
-----  Suku Soileço :
-          Aldeia Ai-Aras
-          Aldeia Soileço Knua
-          Aldeia Purugua
------ Suku Ilat-Laun :
-          Aldeia Pue-Reman
-          Aldeia Klanbutsi
-          Aldeia Boroluli
-          Aldeia Ulu-Lagar
-          Aldeia Atu-Egas




Ø  Klima

Klima Marobo,  manas liu iha fulan Setembro ho nia temperatura as liu 26,9 ° C iha tempo loron, no tempo malirin liu iha fulan Junho to’o Augosto ho nia temperature 16,5 ° C iha tempo kalan.


Ø  Area Turismo

Marobo konyesidu hanesan rai nebe mak LULIK, no tuir BEI ALA sira haktuir katak Marobo sai hanesan husar ba rai Timor. Ho razaun katak Marobo ninia Foho ida nebe mak lulik tebes i uniko, foho ne mak naran “ILAT-LAUN”, tanba hosi foho lulik ida ne’e mak hamosu Bemanas Marobo no Bedois Boroluli Marobo. Bemanas no Be dois Boroluli, sai hanesan area turismo nebe mak sempre atrai turista sira husi rai laran no estrangeiro. Ho area turismo rua ne mak halo ema seluk buka hatene kona MAROBO. Bemanas pertense ba Aldeia Atu-Egas, Bedois Boroluli pertense ba Aldeia Boroluli suku Ilat-laun.

Bemanas ho Bedois Boroluli sai hanesan fatin nebe mak Uniku, dehan uniku tanba :
-  Bemanas Marobo
Bee nebe mak ho nia temperatura manas la hanesan ho bee bai-bain. Bee ne ho manas nebe natural (água termais), ho nia temperatura 30-40o C.
- Bedois Boroluli
 Bee nebe mak ho nia temperatura morna ou normal, maibe la hanesan bee bai- bain. 

Tuir observasaun, bee rua ne’e ho sira nia iis hanesan manu tolun da’an, nebe bele kura moras kulit hanesan: isin katar, kanek no sst.
Iha mos ai laran tuan balu, nebe mak sai mos hanesan area turistiku, Marobo mos konyesidu ho mota nebe hanaran MOTA MAROBO nebe sai hanesan origem ba mota LOES.

Ø  Kultura

Hanesan fatin sira seluk iha TL, Marobo mos iha ninia kultura rasik. Instrumentu kultura nian nebe sai hanesan identidade Marobo mak : Tais Marobo, Babadok, Kong, Tambor, Manu fulun, Belak, Kaebauk, Ulu suku, Surik no sst.

Kada tinan, iha fulan Maio sempre hala’o festa kultura “HU KRAU DIKUR” nebe mak iha Lian Kemak konyesidu ho naran “ CUHI MAROBO”. Serimonia ne’e nia objetivu atu hapara udan no tama ba tempo bai loron.  Iha festa kultura ida ne’e, iha aktividade kultura barak mak realiza hanesan :

            -Hu Krau Dikur
-Tebe-tebe/Dahur (ho lian Kemak dehan “TEI BALA”)
-Bidu (ho lian Kemak dehan “URI”)

Iha mos serimonia tradisional sira seluk hanesan :

            -Bolu Udan (ho Kemak: Suma Ain)
-Kore Metan
-Feto sa Uma Mane (ho Kemak: UMA MANE MANE HEU)
-Halo Uma Adat (ho Kemak: HA UMA), no sst.


Ø   Vida Moris no Rendimentus

Maioria populasaun Marobo moris nudar agrikultor. Husi resultado agrikula, i sira lori ba fa’an iha merkadu. Atu nune’e bele hetan osan hodi sustenta nesesidade familia no bele trata sira nia oan ba escola.


Ø Riku Soin

Riku soin nebe mak maioria populasaun Marobo iha husi parte Agrikola mak : Batar,  Liis, Ai-manas, Modo, Nuu, Kamii, Hudi, Talas, Fehuk, Ai Farina, Kumbili, Haas, Sabaraka, Kokonaba (ho kemak dehan: Kumuduin) no sst.
Riku soin rai laran mak hanesan : Fatuk, Osan Mean, Marmer, Gas, Sumenti, Ai Kameli, ho sira seluk tan nebe mak ami seidauk observa.

Ø Edukasaun no Saude

Iha parte edukasaun, populasaun Marobo, ita bele dehan katak 75% mak hatene hakerek no le, no 25% mak la hatene hakerek no le (analfabetismo).
Edifisiu eskola nebe mak Governo RDTL estabelese ona iha Marobo mak ho nivel hanesan : Jardim Infantil, Ensino Básico: 1o  to’o 3o Ciculo. Ba Ensino Secundaria no Ensino Superior, Marobo oan sira sempre ba hetan asesu iha kapital distrito no to’o iha kapital Dili.

Iha Parte saude, Marobo iha deit Centro saude publiku ida, no sei iha limitasaun ba recursos humanos no medicamentos. Ho limitasaun hirak ne’e populasaun sempre la’o dook ba iha kapital sub distrito hodi bele hetan tratamentu saude.


Ø     Aprende Lian Kemak Marobo

Mai ita aprende oinsa atu introduz ita nia aan iha lian kemak :

NO.
KEMAK
TETUN
1.
Hai, mloin e sabe?
Hai, diak ka lae?
2.
O galam sapana?
O nia naran saida?
3.
Galag aun………….
Hau nia naran……….
4.
O bali po naba?
O hela iha nebee?
5.
Au bali po……
Hau hela iha…….
6.
O e daba la?
O atu ba nebe?
7.
Au e da Beabanas la
Hau atu ba Bemanas
8.
Favor sea, cino da au, sala na e la da Beabanas non ta naba??
Favor ida, hatudu ba hau, dalan atu ba bemanas nian mak nebe??
9.
Sala na e la da beabanas non ta nogo…
Dalan nebe mak atu ba bemanas nian mak ne’e…
10.
Bea nogo banasan loos
Bee ne’e manas loos…

            Ida ne’e mak introdusaun badak kona ho lian kemak..!!!!hehehee……fasil hela sah…se laran kamaan karik hakat mai tia deeeeeeeeeiiiiiiiiiiiiiit…...(hakat mai lamate to……).!!!!!!! (husi : Romeu Soares, Estudante UNTL, Fac: Edukasaun, Dept. Lingua Portuguesa ho Joel (DIT))








Fotografia MAROBO – TIMOR LESTE


LOVE U FULL MAROBO.


Marobo 2012 : ida ne'e mak kondisaun Bemanas Marobo agora dadaun. Ita hein katak Governo bele halo rehabilitasaun ona, tanba tuir observasaun katak fatin bele atrai turista barak.


Marobo 2012 : Besik iha Pisina boot Bemanas Marobo, iha uma ida, maibe nia kondisaun hanesan ita boot sira haree dadauk iha imagem ne'e katak nia kondisaun la diak ou uma ne'e aat hela.


Marobo 2012 : Ida ne'e mak kondisaun natureza iha Marobo (imagem ne hasai iha fatin parulit, Marobo). 
Marobo 2012 : kondisaun Marobo mos iha ai laran fuik no iha fatuk laran, iha neba mos moris animal fuik barak, mak hanesan : Lekirauk no sst.





Marobo 2012: iha uma barak mak halo husi duut, ne mak halo Marobo nia paisagem nebe mak natural teb-tebes. (imagem hasai iha Parulit Marobo) 


Marobo 2012: kondisaun natureza marobo nian nebe mak fresku tebes, bainhira iha tempo udan.






Marobo 2012 : Kondisaun fatuk kuak iha Marobo.

Kondisaun ai laran fuik nebe mak kapaas teb-tebes iha Marobo.



Foho Lulik Ilat-Laun, Marobo. Foho idan mak sai hanesan fatin nebe hamosu Bemanas no Bedois Boroluli.

Marobo 2012 : kondisaun batar nebe mak populasaun sira kuda.




Marobo 2012: kodisaun kampu Football ho Vollyball iha Talit-Reman, iha mos escola ensino basico Primeiro Ciclo.


Marobo 2012 : kondisaun sede suku Soileco. iha neba mos iha kuadro aviso ida nebe mak hanesan iha imagem ne'e. maske ita haree aviso ne'e komiku 8an, maibe avisu ne'e imporante tebes, atu nune'e populasaun sira bele halo tuir.


Marobo 2012 : ida ne'e mak kondisaun estrada ba iha suku Ilat-Laun.

Marobo 2012 : kondisaun Mota Marobo (parte: Acu metam).


Marobo 2012 : kondisaun Mota Marobo, parte Purugoa.

Marobo 2012 : kondisaun pisina Bemanas, nebe mak aat iha tinan hirak liu ba. ate agora mos seidauk hetan  rehabilitasaun husi Governo RDTL. agora dadauk populasaun sira uza hela, maibe kondisaun nebe mak laduun diak.  










Marobo 2012 : ida ne'e mak kondisaun geral iha Bemanas Marobo, bainhira iha ema ba passa ferias iha neba. se ita boot sira hakarak atu visita karik, bele deit. agora dadauk sei gratuita ba ema hotu..!!!



 Marobo 2012 : ida ne'e mak kondisaun geral Bedois Boroluli.















OK.... ba ita boot sira nebe mak visita ona blog ne obrigado buaaarraaakk. ita boot sira sei hetan jersey Real Madrid nian gratuita. ba deit iha loja nebe mak besik. jersey ne'e, nia imagem mak iha leten. heheheheheheehheeh...........!!!!! 

 (Se ita boot sira iha komplein ruma kona foto no informasaun ne'e, entaun bele fo comment iha kraik ne'e).


PAPEL FOIN SA'E SIRA NIAN


                                                    

Papel foinsae sira nian essencial tebes iha desenvolvimento e mudança hotu-hotu. Jesus mak sai nudar moda iha mudança hotu; Nia fiel ba tradição, loron Sábado nafatin halibur iha Sinagoga atu harohan no tinan-tinan sa´e ba Jerusalém atu celebra festa Páscoa iha Templo tuir lisan Judeu nian, enquanto Nia bolu hela ema ba conversão ou ba mudança de mentalidade. Moda juventude nian sai progressiva liu hodi hasara (imita), no nafatin mehi kona ba buat ruma nebe foun ba moris. Kolia halimar ointuan, jovens ou foinsae sira namdoras liu (Karla = Kaer la metin). Sira iha valores diak wain maibe dala ruma excessivo liu. Juventude timorense iha experiência dramática ida durante tinan sira liu ba hafoin hetan tiha independência. Ne´e mak pagina seluk ida iha historia timorense: husi opressão ba libertação. Ida ne´e mos mudança e desafio boot ida.

Exactamente wainhira staff internacionais to´o neba introduz mundo ida totalmente diferente ba Timor oan barak, afecta liu foinsae sira nia moris. Experiência pluralismo nian durante ocupação hetan reinforça intensivamente ho presença culturas multinacionais nian husi mundo tomak. Culturalmente Timorense hetan ameaça boot. Jovens sira sai obsessivos liu. Oras ne´e mak tempo atu hodi tahan no defende ita nia juventude ho ita nia identidade cultural iha aspectos hotu-hotu. Iha contexto ne´e, Timor oan sira precisa visão primordial ida iha sira nia aproximação ba mudanças e desenvolvimentos, hasoru influencias globais nebe naksulin mai kokir sai oituan-oituan ita nia identidade cultural.

Mudança politica iha impacto boot ba estilos de vida ema Timor nian, afecta liu foinsae sira nebe sei iha fase Karla (kaer la metin) nian. Jovens intelectuais sai desorganizados. Sira barak mak politicamente manipulados. Kanek sira divisão nian por causa de ignorância e tensões emocionais nakluan los. Nudar agente mudança nian foinsae sira tenki sai críticos e preciso kona ba substância identidade cultural sira nian. Sira tenki sai conscientes katak ita bele muda deit elementos balun atu bele “updated” (lao tuir tempo) nafatin maibe labele muda ninia substância. Mudança substancial katak oho-an ou estraga cultura. Constituições ho Lei sira devia sai inculturadas e contextualizadas, selae bele cria cofusão entre principio e realidade.

Tan ne´e papel educação nian sai urgente liu ba foinsae sira atu:
a) Bele kura (taka) kanek sira nakfahe nian entre ita Timor oan;
b) Bele halo opções no hili ho preciso;
c) Bele analisa no haketak (distinguish) sasan sira logicamente e verdadeiramente;
d) Bele entende mudanças hotu iha perspectiva nebe los.
Ho liafuan seluk, meta educação nian mak atu forma foinsa´e sira sai néon nain (wise), intelectualmente autenticos, e críticos iha sira nia decisões. Ida ne´e necessidade urgente ida atu defende e preserva valores (folin) positivos hotu nebe ita nian no husi cultura sira seluk nian nebe integra-an no assimila-an iha ita nia identidade cultural. Ida ne´e inclui mos fé Católica ho ninia Valores Evangélicos nebe integralmente hola parte ona ho ita.

Maibe, ohin loron ita oho an hela tamba questão politica divisiva loromonu-lorosaé nian iha sociedade timorense. Ida ne´e fenómeno ida devastação cultural nian. Enquanto ita la´o dadaun ba oin ita tenki sai conscientes kona ba ameaça atu lakon nian nebe hatudu iha situação actual leno husi passado mai. Hahalok sira lelang nian, sunu nian, harahun nian, no oho nian, sai nudar reflexão ida kona ba lakon identidade cultural no hamosu fali cultura barbara ida ho sociedade incivilizada. Ita tenki restaura uluk lalais buat ida ne´e tamba envolve jovens sira nudar futuro nação ho cultura nian. Ne´e mak bolu naran victima ba politica ho funu nian nebe moruk liu hotu: lakon ema, lakon sasan, no lakon identidade cultural..!!!(joel_lesamsich@yahoo.com)


Sintomas ema nebe hetan moras google.......?


Bele loos, bele la loos (salah). Tuir lolos : Google ne matenek i  bele [bele sai hanesan] Komik (Engraçado).

Relatado (Konon), utilizador Internet o possuído (yang kerasukan) “Moras Google” sempre halo ligasaun ho saida deit uza máquina buscador web. Se iha dosi bolu marka (cap/merk) Google ou mie gomak halo hosi Google ne sei sai cliente.

Tuir mai Sintomas ema nebe maniak Google, tuir Jarar Siahaan — um dos “vítima” Google.

* Bainhira Kartera ou telefone lakon, nia sei buka lalais uza máquina buscador  Google.

* Bainhira nia uma naok ten tama, nia sei buka uluk naok ten nia ain fatin iha Google, lakohi atu ba halo uluk keixa iha polisia.
* Bainhira online, nia la haluha atu ketik rasik nia naran iha máquina buscador Google. Nia  atu hare nia naran ne konyesidu (famozu) hanesan Aida P. Belo ou hanesan Sr. Xanana Gusmao, ou hanesan atu hare ema nain hira mak naran  hanesan ho ninian.

* Bainhira nia amigo hase nia, “Hai, diak ga lae?” nia sei resposta, “I’m feeling lucky (Estou com sorte).”* Se bainhira nia mak hase uluk, nia sempre hatete, “O nia Liurai (PangeRank) hira ?”

* Laiha parágrafo ida iha Bíblia nia dekor hotu. Uniko liafuan nebe nia hatene iha religiao mak: “Don’t be evil (Não seja mau).”

* Kor hosi nia faru ho kalsa  sempre mistura azul, mean, kinur, ho verde.

* Nia gosta liu manda ou haruka mensagem badak liu hosi Google Talk do que handphone.

* Nia nanal dala ruma temi salah liafuan “nonsense” sai fali “Adsense”.

* Nia tensaun sa'e bainhira hare  logo Yahoo! Search (buscador) iha Komputer nia kolega servisu.

* Iha tempo kalan nia sempre konta ai knanoik ho labarik sira katak Googlebot sei mai lori presente Natal, troka fali Pai Natal (Sinterklas).

* Nia hakas aan atu rai osan i maneija tempo ne para bele lori nia familia ba passa ferias belemos hare i senti paisagem (pemandangan) iha Googleplex, edificio (Kantor pusat) Google.

*Bainhira ema seluk kolia ho nia , nia seriu tebes hodi rona, hodi sura iha nia laran saida2 deit mak ema dehan sai.

* Nia sei hirus bainhira empregado loja livro Gramedia, kleur liu buka livro nebe nia atu sosa, i nia dehan: “Software saida mak imi uza iha komputer Gramedia ne? Kok kleur loos hanesan ne. troka tiha! uza Google deit!”





PUISI UNTUK MAHASISWA DIT YANG BARU WISUDA

Congratulations
Saat seminar kau berusaha tegar
Saat ujian meja kau tampak sabar
Walaupun seusai yudisium kau mengalirkan air mata
Namun ku tahu dan percaya…..
Air mata itu adalah air mata bahagia

Selamat sobat….
Selamat menyandang gelar sarjana
Selamat untuk bersaing di dunia yang berbeda
Walaupun ku tahu itu bukanlah hal yang mudah

Masyarakat menantimu
Negara membutuhkanmu
Untuk kau mengaplikasikan segala ilmu
Dan buktikan padaku….
Ini adalah hal yang kau tunggu

Sobat…
Hidup di luar tidaklah mudah
Terjun ke masyarakat bukalah hal yang megah
Tapi keindahan pastilah tercipta
Meskipun dalam bentuk yang berbeda

Sobat….
Kenanglah kebersamaan kita
Ingatlah persahabatan kita
Ku tahu kita akan jarang berjumpa
Karena perbedaan ruang dan masa

Sobat….
Ingatlah….
Selamanya kita tetap sahabat